Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva
Razvoj civilnoga društva i filantropije u Hrvatskoj
Od početka demokratske tranzicije u Hrvatskoj civilno društvo kontinuirano se razvija u gotovo svim svojim segmentima. Razvijaju se ljudski i organizacijski potencijali udruga i drugih neprofitnih organizacija, povećavaju se financijska sredstva koja stoje na raspolaganju organizacijama za njihov rad, unapređuje se strateški, zakonski i institucionalni okvir za rad i djelovanje neprofitnih organizacija, povećava se utjecaj organizacija civilnoga društva na javne politike i postupke donošenja odluka, unapređuje se međusobno razumijevanje i suradnja između javnog i neprofitnog sektora, šire se područja djelovanja i utjecaja organizacija, dolazi do profesionalizacije rada.
Ograničenja
Ovakav razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj ima i svoje negativne posljedice. To se prije svega odnosi na birokratizaciju rada organizacija civilnoga društva i prenormiranost cijelog sektora, te zatvaranje u okvire projektne logike, kako onih koji daju financijska sredstva za rad neprofitnih organizacija, tako i samih organizacija. Krajnji rezultat je taj da se udruge u Hrvatskoj danas sve više bave pravdanjem dobivenih sredstava a sve manje ostvarivanjem svrhe svog postojanja – postizanjem društvene promjene, rješavanjem problema i zadovoljavanjem potreba građana te ukupnim razvojem zajednice.
Jedan važan segment razvoja civilnoga društva ipak bitno zaostaje, a to je razvoj filantropije. Iako je u Hrvatskoj bilo pokušaja da se podigne razina prepoznavanja i razumijevanja tog pojma, uglavnom na poticaj stranih donatora početkom ovog stoljeća (Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID), C. S. Mott fondacija i drugi), uspjeh je bio ograničen. Iz tog vremena datiraju i rijetki tekstovi i istraživanja o filantropiji i zakladništvu u Hrvatskoj. Upravo se u području zakladništva i dogodio nešto značajniji razvoj i napredak. Osnivanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, nekoliko zaklada lokalnih zajednica i privatnih zaklade te Zaklade „Kultura nova“ bili su izuzetno važni za diversifikaciju izvora sredstava za rad organizacija civilnoga društva, ali i za unapređenje procedura dodjeljivanja javnih sredstava udrugama te podizanje razine transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti tih postupaka na svim razinama.
Zakladništvo
Osnivanje navedenih i ukupno povećanje broja zaklada i fundacija u Hrvatskoj (sa 70 zaklada i 2 fundacije u 2003. na 228 zaklada i 11 fundacija početkom 2016.) događa se usprkos zastarjelom Zakonu o zakladama i fundacijama iz 1995. godine čija se promjena najavljuje zadnjih desetak godina. Jednom kad se pristupi izmjenama Zakona ili donošenju novog zakonodavac će morati voditi računa i o Statutu europskih zaklada, kao i o mogućem pozitivnom ili negativnom učinku odredaba tog Statuta na daljnji razvoj zakladništva u Hrvatskoj, posebno poučeni iskustvom nedavnih izmjena zakonskog okvira za rad neprofitnih organizacija.
Zastario i nepoticajan Zakon o zakladama i fundacijama, destimulirajući porezni sustav za djelovanje i davanje za opće dobro i filantropiju, nedostatak interesa tijela javne vlasti za sustavan pristup promociji i razvoju filantropije, skroman organski razvoj individualne i korporativne filantropije neki su od razloga koji otežavaju razvoj ovog segmenta civilnoga društva. Ipak, novi pokušaj davanja podrške razvoju filantropije u Hrvatskoj dogodio se u 2014. godini kada je objavljen natječaj „IPA 2012 Poticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu održivosti organizacija civilnog društva“. Trenutno se provodi pet projekata koji su financirani u okviru tog natječaja, a jedan od njih je i projekt pod nazivom „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ u okviru kojeg je nastao i ovaj tekst.
Istovremeno je i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva zaključila sporazume o Razvojnoj suradnji kroz inovativni model podrške u području filantropije i zakladništva u okviru Tematskog fonda "Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0" s 5 zaklada koje su u 2016. godini raspisale natječaje za specifične oblike financijskih podrški.
Uz provedbu sve većeg broja projekata posvećenih promociji i razvoju filantropije, nove natječaje i pristupe financiranja organizacija civilnoga društva i lokalnih inicijativa, posebno je važno istaknuti i osnivanje prve domaće privatne zaklade za ljudska prava i solidarnost „Solidarna“. „Solidarna“ je osnovana krajem prošle godine kao strateška inicijativa 55 hrvatskih ljudskopravaških aktivista/ica i organizacija s ciljem sustavnog poticanja građana i poslovnog sektora da donatorski podrže zaštitu ljudskih prava i solidarno društvo bez diskriminacije.
Do kraja provedbe projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ i Udruga za razvoj civilnog društva SMART namjerava osnovati privatnu zakladu lokalne zajednice za područje Primorsko-goranske županije u nastojanju da doprinese razvoju civilnoga društva na tom području, diversifikaciji izvora sredstava za organizacije civilnoga društva i promociji i razvoju filantropije u cjelini.
Nove aktivnosti i inicijative u području filantropije u Hrvatskoj, kako države tako i organizacija civilnog društva i postojećih zaklada, stvaraju podlogu za ubrzan razvoj tog dosad uglavnom zapostavljenog alata za postizanje pozitivnih društvenih promjena. Ako se u ovaj trend snažnije uključe i građani i poslovni sektor osigurat će se dugoročni mehanizmi stabilnog, održivog i autonomnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.
Autorstvo članka potpisuje: SMART - UDRUGA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ financiranog iz programa IPA 2012 Poticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu održivosti organizacija civilnoga društva.
