Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva

Građanske inicijative

Građanske inicijative su neformalni oblici organiziranja građana koji nisu regulirani posebnim zakonom niti se vodi registar o njima, a u svom djelovanju dužne su se pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske. To su neformalna udruživanja građana koji žele javno djelovati, a otvoreni su za svih, mogu se uključiti pojedinci, ali i organizacije (dakle, udruge) i riječ je prvenstveno o okupljanju radi rješavanja nekog konkretnog problema (pitanja) u zajednici. Po rješavanju tog pitanja, odnosno ispunjavanja svrhe okupljanja, građanske inicijative uglavnom prestaju s radom. U skladu sa Zakonom o udrugama, građanske inicijative su neformalne građanske organizacije koje mogu kao takve javno djelovati, ali ne mogu sudjelovati u pravnom prometu što znači da nemaju svoj OIB niti javni račun te ne mogu dobiti sredstva iz javnog sektora. Na njih se primjenjuje Zakon o ortaštvu.

Građanske inicijative dio su civilnoga društva i kao takve se spominju i u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. do 2016. Tamo se navodi: „Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa”.

Moguće je da u bilo kojem trenutku svog djelovanja građanska inicijativa formalizira svoje djelovanje (ukoliko procjeni da postoji potreba), ukoliko se odluči kontinuirano posvetiti radu na određenom pitanju, tako da se osnuje udruga. Putem udruge građani potom nastavljaju kontinuirano raditi bilo na pitanju koje ih je okupilo ili na dodatnim pitanjima, ovisno već za koje se djelatnosti udruga registrira.

Europska građanska inicijativa

Europska unija pokrenula je instrument participativne demokracije koji građanima omogućuje predlaganje konkretnih zakonodavnih izmjena u svim područjima u kojima je Komisija nadležna podnijeti zakonodavni prijedlog, kao što su okoliš, poljoprivreda, energetika, promet ili trgovina. S pomoću inicijative građani iz različitih država članica mogu se okupiti kako bi utjecali na donošenje politika EU-a u područjima koja ih zanimaju. Za pokretanje inicijative potrebno je 7 građana EU-a, koji su rezidenti najmanje 7 različitih država članica i imaju dovoljno godina da imaju pravo glasati. Nakon što se za određenu inicijativu prikupi milijun potpisa i dostigne najniži prag u najmanje 7 država, Europska komisija donosi odluku o tome hoće li poduzeti mjere. Pravila i postupci koji se odnose na građansku inicijativu navedeni su u uredbi EU-a koju su Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli u veljači 2011.

Što se može predložiti kao građanska inicijativa?

Europsku građansku inicijativu moguće je predložiti u svim područjima u kojima je Komisija nadležna podnijeti zakonodavni prijedlog, na primjer u području okoliša, poljoprivrede, prometa ili javnog zdravlja.

Tko i kako može organizirati građansku inicijativu?

Kako bi pokrenuli inicijativu, građani moraju osnovati „građanski odbor” sastavljen od najmanje 7 građana EU-a rezidenata najmanje 7 različitih država članica. Članovi građanskog odbora građani su EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasati* na izborima za Europski parlament (18 godina, osim u Austriji, gdje je minimalna dob za glasanje 16 godina). Organizacije ne mogu organizirati građanske inicijative. Međutim, organizacije mogu promicati ili podupirati inicijative uz uvjet da to čine na potpuno transparentan način. Prije nego što počne prikupljati izjave građana o potpori, građanski odbor mora registrirati inicijativu na ovim stranicama. Nakon potvrde registracije organizatori moraju prikupiti potpise u roku od jedne godine. Građani ne moraju biti upisani na popis birača, već samo dovoljno stari.

Većina građanskih inicijativa u Hrvatskoj vezane su za zaštitu okoliša, kod nas u Istri naprimjer Građanska inicjativa „Naš potok“ ili Građanska inicijativa „Volim Prtlog“, dok je okupljanje građana po društvenim pitanjima rijeđe. Vrlo velika građanska inicijativa u Republici Hrvatskoj u zadnje je vrijeme građanska inicijativa "U ime obitelji" koja je vrlo jasna po svojim stavovima vezano za društvena pitanja. Iako je pravo na udruživanje jedno od temeljnih prava čovjeka, isto tako ono ne bi trebalo ugrožavati druga prava i/ili prava drugih, što je uvijek dvojbeno ukoliko se radi o pitanjima kao što su primjerice pravo na pobačaj ili na istospolne zajednice. 

U Puli, u zadnjih nekoliko godina djeluje vrlo aktivna Inicijativa građana Pule “Volim Pulu” koja se zalaže za očuvanje dijelova Pule na način da budu u funkciji lokalne zajednice i otvoreni za svih. Ovog utorka, 29. siječnja Građanska inicijativa „Volim Pulu“ organizira prosvjed na Forumu uoči sjednice pulskoga Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o planovima davanja pulskih plaža i nautičke luke Bunarine u koncesiju.

Ukoliko vas zanima više povežite se sa organizacijom CIVICUS - globalni savez organizacija civilnog društva i aktivista posvećenih jačanju građanske akcije i civilnog društva širom svijeta. Osnovani su još davne 1993. a čini ih savez od 4.000 članova u više od 175 zemalja. Nanjihova definicija civilnog društva je široka i obuhvaća nevladine organizacije, aktiviste, koalicije i mreže civilnog društva, prosvjedne i društvene pokrete, dobrovoljna tijela, organizacije za promidžbu, dobrotvorne organizacije, vjerske skupine, sindikate i filantropske zaklade.