1. Novosti iz civilnog društva
  2. Predstavljen izvještaj „Hrvatska daruje 2018.“

Predstavljen izvještaj „Hrvatska daruje 2018.“

U četvrtak 22. studenoga u Novinarskom je domu u Zagrebu predstavljen godišnji izvještaj o stanju dobročinstva - „Hrvatska daruje 2018.“ u organizaciji zaklade Catalyst Balkans, Zaklade SOLIDARNA, Zaklade Slagalica i Hrvatskog novinarskog društva. Catalyst Balkans, vodeća regionalna organizacija za razvoj filantropije po šesti put zaredom objavljuje izvještaj koji je prikazao rezultate analize blizu 3000 medijskih objava o donatorskim akcijama u Hrvatskoj tijekom 2018. godine. Hrvatska je dio regionalnog istraživanja koje uključuje i Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju te tako omogućuje i međususjedske usporedbe u dobročinstvu. Istraživanje je pokazalo da su Hrvatskoj u protekloj godini građani i poslovni sektor donirali oko 9 milijuna eura u dobrotvorne svrhe. Donacije su ravnomjerno pristigle u sve regije zemlje, a posebno je ohrabrujuće da je u glavnom gradu koji je i najrazvijeniji završila samo petina donacija, što je izuzetak u odnosu na druge zemlje u regiji.

U Hrvatskoj, dobročiniteljice i dobročinitelji najviše povjerenja imaju u organizacije civilnog društva na koje je usmjereno 66% zabilježenih donacija u prošloj godini. Kao krajnjim korisnicima 30% donacija otpada na razvoj lokalnih zajednica poput vrtića, škola, parkova nakon čega slijede socijalno ugrožene osobe (21%) i osobe sa zdravstvenim teškoćama (16,2%). Na predstavljanju rezultata Zorana Brozović, analitičarka Catalyst Balkansa, istaknula je da je količina medijskog praćenja u porastu iz godine u godinu, a da najviše donira korporativni sektor (51,3%) nakon čega slijede masovne akcije doniranja (34,1%) poput pozva na humanitarne telefonske brojeve, dok desetina donacija dolazi od pojedinaca i pojedinki. Potrebe za koje građanke i građani te tvrtke u Hrvatskoj najviše doniraju su potpora marginaliziranim skupinama (36,6%), poput podrške ženama žrtvama nasilja, zdravstvena skrb (17,6%) poput nabavke lijekova za djecu te za obrazovanje (17,5%) poput stipendija za siromašnu djecu. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj referirala se na rezultate Indeksa društveno odgovornog poslovanja te istaknula uloga poslovnog sektora nije samo sudjelovanje u humanitarnim akcijama već strateški pristup odgovornom poslovanju gdje kompanije vode računa o učincima svih svojih poslovnih odluka na radnike, tržište, zajednicu i okoliš. U tom smislu, donacije su jedan od alata za doprinos održivom razvoju, što zahtijeva dugoročni pristup i otvorenost prema partnerstvima s drugim kompanijama neprofitnim i javnim sektorom.

Branka Kaselj, upraviteljica Zaklade Slagalica iz Osijeka koja je 2016. godine u suradnji s udrugom Odraz provela obuhvatno istraživanje javnog mnijenja o filantropiji istaknula je da je doniranje vrlo rašireno - prema istraživanju Slagalice, čak 84% tvrtki i 68% građana doniralo je novac, robu, usluge odnosno volonterski rad. Pritom je važno znati da su aktualne porezne olakšice daleko preniske da bi bile stimulativne za veći opseg i učestalost doniranja. Što se tiče medijskog praćenja donatorskih akcija najviše su pratili dnevni mediji gdje mjesečnici i tjednici zajedno pokrivaju 2,1%. Rezultati pokazuju da tiskovinama filantropske akcije nisu među prioritetima s obzirom da tek 5,9% uđu na prvih 5 stranica, 14,4% od 6. do 10. Stranice, a 79,9% u ostalom sadržaju.

Novinarka Maja Sever koja je ujedno i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske naglasila je problem izostanka aktivne promocije dobročinstva u okviru javne televizije, posebno nakon ukidanja emisije „Hrvatska uživo“ koja je odgovarala na svaki medijski poziv za podrškom ljudima te sustavno pratila učinke pokrenutih humanitarnih akcija. Na primjeri uspješne humanitarne inicijative „Ljudi za ljude“ istakla je sve veću važnost društvenih mreža u mobiliziranju solidarnosti. Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade SOLIDARNA, rekla je da daleko zaostajemo za drugim zemljama EU poput Austrije u kojima javni sustav potiče razvoj filantropije poput poreznim oslobođenjima na donacije koje u Hrvatskoj iznosi samo 2%. Kao što je istaknuo Ivan Blažević, tajnik SOLIDARNE, U Austriji tako prosječna visina donacije građana 119 eur naspram 2,2 eur u Hrvatskoj. Profesor Gojko Bežovan, vodeći stručnjak za filantropiju i predsjednik think tanka CERANEO, istaknuo je da znamo da su građanke i građani solidarni ljudi no mora postojati javna podrška organizacijama civilnog društva za razvoj svojih programa podrške zajednici.

Povratak na prethodnu stranicu