1. Novosti iz Zaklade
  2. Kreirajmo društvene inovacije u Istri Design thinking metodom - Poziv na radionicu

Kreirajmo društvene inovacije u Istri Design thinking metodom - Poziv na radionicu

Pozivamo sve zainteresirane na radionicu kojom želimo potaknuti sudionike na promišljanje o inovativnim rješenjima nekih društvenih/socijalnih problema. Želimo na jednom mjestu okupiti različite dionike kako bi se određene društvene potrebe sagledalo iz različitih perspektiva te zajedničkim radom pridonijelo kreiranju održivih inovativnih rješenja.Naime, u sklopu projekta +Resilient u srijedu, 29. svibnja 2019. u Hotelu Histria u Puli, održat će se moderirana radionica društvenog inoviranja sa različitim dionicima.

Teme na kojima će se raditi su:

  • Provedba mjera nacionalne strategije za OSI na lokalnom nivou – odabir prioriteta

  • Izazovi obitelji u današnjem društvu

  • Usluge za osobe u nepovoljnom položaju

  • Socijalne usluge u zajednici

Program radionice:

8:30 – 9:00 Registracija

9:00 – 9:30 Predavanje o društvenim inovacijama (Mirna Karzen, Laboratorij za društvene inovacije Zagreb)

9:30 – 9:45 Uvod u Design thinking metodu (Designthinking.hr) - informacija o daljnjem radu, podjela po grupama

9:45 – 12:30 Desing thinking radionica - društveno inoviranje, rad u grupama

12:30 – 13:30 Ručak

13:30 – 15:00 Desing thinking - društveno inoviranje, rad u grupama, formiranje idejnih prijedloga

15:00 – 16:00 Prezentacije ideja društvenih inovacija

Molimo Vas da svakako dolazak predstavnika vaše udruge/ustanove /institucije prijave putem google obrasca.

 

The most powerful force for change in the world is a new idea in the hands of a leading social innovator/entrepreneur. Bill Drayton, Founder of Ashoka: Innovators for the Public

Najmoćnija sila za promjene u svijetu nova je ideja u rukama vodećeg društvenog inovatora / poduzetnika

Društvene inovacije nisu nova praksa u Hrvatskoj. Davno su već prepoznate kao atraktivan alat za rješavanje ekonomskih, društvenih ili okolišnih izazova poput migracija, starenja stanovništva, klimatskih promjena, siromaštva, društvene isključenosti, nejednakosti u (pristupu) zdravlju. No posljednjih nekoliko godina, i javni i privatni profitni i privatni neprofitni sektor, društvene inovacije koriste kao alat za razvoj pozitivnih praksi koje umanjuju ili eliminiraju nejednakosti i transformiraju odnose u društvu. Iako ne možemo govoriti o pretjerano poticajnom okviru za razvoj i implementaciju društvenih inovacija (nedostaje koordinacije među različitim mehanizmima, limitirani su izvori financiranja), u Hrvatskoj postoje brojni primjerni društvenih inovacija u sva tri sektora i nekoliko organizacija koje pružaju podršku razvoju društvenih inovacija (Social Innovation Lab, ACT Grupa, Impact Hub Zagreb). Inspirirajte se njihovim radom!
 
Što su društvene inovacije?
U Hrvatskoj nemamo jasnu definiciju društvenih inovacija. U različitim situacijama, najčešće se primjenjuju ili lokaliziraju definicije koje se koriste u strateškim dokumentima Europske Unije. Tako je, prema Murray (2010), društvene inovacije najlakše definirati kao nove strategije, koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, poslovne modele, alate i metodologije ili kombinacije svega navedenog koje odgovaraju na društvene potrebe ili probleme, a istovremeno stvaraju nove društvene odnose i suradnje. Dakle, govorimo o novim rješenjima, inovacijama s društvenom misijom, usmjerene općoj dobrobiti, stvaranju društvenog utjecaja, inicirane, razvijene i implementirane od strane organizacija iz javnog, privatnog profitnog, privatnog neprofitnog sektora ili pojedinaca/ki. Stoga, društvene inovacije ne čine dobro samo društvu već i uključenim pojedincima/kama, naročito kroz jačanje kapaciteta za aktivaciju i stvaranje.
 
Tri pristupa društvenim inovacijama
Društvene inovacije mogu se razvijati u lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili globalnom kontekstu. Prvi pristup društvenom inoviranju polazi od društvene potrebe na koje nije odgovorilo tržište ili javne institucije - te društvene inovacije najčešće su usmjerene osobama u nepovoljnom položaju, lokalizirane su i direktne. Drugi pristup bavi se razvojem inovacija koje su usmjerene pozitivnoj društvenoj promjeni - dakle inovacijama koje za cijelo društvo donose promjenu na razini ekonomskih, društvenih i/ili okolišnih izazova, te najčešće generiraju indirektan pozitivan utjecaj. Kada se osigura promjena na razini odnosa između institucionalnog okvira i dionika, govorimo o trećem pristupu društvenim inovacijama - sistemskoj promjeni, induciranom društvenom utjecaju. Bez obzira na kojoj razini i koji pristup koristimo, društvene inovacije trebaju pokazati održivost - ne samo institucionalnu, već i financijsku - kako bi koristi društvenog inoviranja generirali željeni društveni utjecaj i stabilnu promjenu.
 
Kako krenuti društveno inovirati?
Proces društvenog inoviranja je jednostavan. Trebamo analizirati problem ili potrebu, mapirati / identificirati postojeća rješenja, ponovno analizirati, pronaći moguće novo rješenje, testirati, analizirati, poboljšati, testirati, analizirati, poboljšati, sve ponavljati, validirati.
Kroz proces društvenog inoviranja, kontinuirano trebamo verificirati zadovoljava li novo rješenje osnovne kriterije društvenih inovacija: da li zadovoljava društvene potrebe i zahtjeve, da li doprinosi efikasnoj i učinkovitoj upotrebi resursa, da li unapređuje kvalitetu života građana, mijenja postojeće paradigme i prakse. U hrvatskom kontekstu možda i najvažnije - da li potiče pojedince/ke i zajednice da budu sukreatori/ce društvenih promjena, da li stvaramo kroz te procese novi društveni kapital.
Europski okvir financijskih poticaja i institucionalne podrške društvenim inovacijama sve je značajniji, na nacionalnoj razini u narednom razdoblju trebao bi biti stabilniji. Proučite mogućnosti financiranja društvenih inovacija kroz Europske strukturne i investicijske fondove, Programe Unije, potražite potencijalne impact investitore u regiji i na globalnoj razini.
Prepustite se, povežite se, iskoristite trenutak i budite promjena koju želite vidjeti!


Teo Petričević, ACT Grupa 
 

Povratak na prethodnu stranicu