Novosti iz civilnog sektora na vašem mailu

U panel raspravi sudjelovali su Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, Mirjana Radetić-Paić, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Tanja Carić, nastavnica sociologije u Gimnaziji Pula, Andrea Debeljuh, suradnik doktora Ranka Rajovića u provedbi NTC sustava, Korado Korlević, voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, Zorica Višković, potpredsjednica udruge ZUM te Kristian D. Stanković, član debatnog kluba „Histri“ Gimnazije Pula. Raspravu je moderirala upraviteljica Zaklade Helga Možé Glavan. Aktivna rasprava uključila je mnoga pitanja prisutnih, među kojima je određeni broj bio i učenika srednjih škola, koji su iskoristili priliku što pred sobom imaju paneliste čija je profesionalna pozadina vezana uz upravo njihovo obrazovanje.

Neki od zaključaka koje je rasprava iznjedrila detektiraju postojeće probleme, a neki su pozitivni te najavljuju mogućnost reagiranja unutar sustava obrazovanja. S obzirom da je Istarska županija nadležna za infrastrukturu, a ne sadržaj nastave i metode rada, zapravo postoji prostor da se u izvannastavni, ali i nastavni program u suradnji sa raznim organizacijama, kako su potvrdile neke od prisutnih ravnateljica osnovnih škola, uključe nove metode i pristupi te znanja i vještine koje nisu obuhvaćene kurikulumom. Većim problemom pokazalo pitanje financiranja, posebice ako je potrebno angažirati vanjske stručnjake. Ukazano je na to i da danas postoji sve više različitih oblika isključenosti, od ekonomskog statusa, afiniteta i uspjeha. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli prepoznaje porast načina isključivanja te prilagođava svoj pristup studentima koje obrazuje da postanu nastavnici i učitelji. Kada se radi o motivaciji profesora, jedan od zaključaka je da se ona definitivno bazira na osobnom pristupu i individualnosti pojedine osobe te je ključna za kvalitetan rad s učenicima. Puno se govorilo o nadarenim učenicima i radu s njima, no važno je naglasiti da sva djeca imaju neki talent, važno ga je prepoznati i usmjeriti djecu u njegovom razvoju. Učitelji su uz obitelj važan čimbenik u tome, jer svakodnevno rade s djecom i važno je da prepoznaju skrivene talente.

U nekoliko zanimljivih točaka predstavljeni su rezultati studije o socijalnoj uključenosti mladih koja je provedena komparativno u svim partnerskim zemljama. Neki od rezultata kažu kako je povećanom suradnjom na različitim razinama (škole, institucije, organizacije civilnog društva) moguće smanjiti nelagodu mladih i rani prekid školovanja. Također, trenutna razina suradnje između škola, lokalnih zajednica, roditelja i učenika ni u jednoj se državi nije pokazala kao dovoljna za postizanje dobrih rezultata i trebalo bi je snažno poticati. Problematična točka je i što nastavnicima i djelatnicima u OCD-ima ili institucijama nisu na raspolaganju nikakvi zajednički alati kako bi mogli međusobno učinkovito komunicirati i otvoriti raspravu o mogućim načinima za zajedničku prevenciju i intervenciju. Izrađene instrumente mogu koristiti nastavnici, obitelji i studenti, kao i lokalne vlasti i organizacije civilnog društva pa je Zaklada u tom smislu pozvala prisutne i ostale zaposlenike tih ustanova da se pridruže u daljnjim fazama projekta kada će se testirati neki od alata.
Galeriju fotografija s tribine možete pogledati OVDJE.                                            

• Okuplja zaklade koje djeluju na području Republike Hrvatske te brojne donatore i društvene poduzetnike
• Trenutno broji 30-ak članica
• Stvorio je i Platformu ZaDobro.BIT koja okuplja filantropske inicijative te ih spaja s društveno korisnim akcijama koje traže neki odlik pomoći
• Ako želiš pokrenuti inicijativu, akciju, projekt za dobrobit lokalne zajednice ili pojedinaca u lokalnoj zajednici, ova platforma je mjesto na kojem ga možeš predstaviti i pronaći podršku